Tradicionalizam kao pobuna protiv modernog svijeta
Piše Jadranka Berić, sociolog
U današnjem sveprisutnom digitalnom vremenu, u kojem su narušene dimenzije vremene i prostora, naša komunikacija postaje sve virtuelnija.
Mreže povezuju ljude širom svijeta, ali istovremeno nas udaljavaju od suštine ljudskog iskustva.
U tom kontekstu, tradicionalizam se pojavljuje kao odgovor na moderni svijet.
Zamislite tradicionalizam kao most između prošlosti i budućnosti.
To nije samo povratak u staro, već i putokaz za obnovu duhovnih vrijednosti koje su se izgubile u modernom društvu.
Julius Evola, filozof i pisac, istraživao je ovu temu u svojoj knjizi “Pobuna protiv modernog svijeta” iz koje se može izvući nekoliko zaključaka.
Evola je zagovarao povratak ka duhovnim vrijednostima i tradicionalnim normama.
Tradicija nije samo prošlost, već i putokaz za budućnost. Ona nas podsjeća na naše korijene i identitet.
Bio je protivnik modernog svijeta. Smatrao je da moderna civilizacija vodi ka moralnom propadanju. Što je danas očigledno. Moralna bijeda dobila je nikada veću vrijednost.
Promovisao je “tradicionalnu civilizaciju” kao alternativu modernoj. Ova tradicionalna civilizacija nije samo povratak u prošlost, već ima duhovni karakter.
Ona uključuje hijerarhiju, duhovnost i odanost tradicionalnim vrijednostima, sve ono što danas pokušava da se apsolutno izbriše iz sistema vrijednosti u društvima širom svijeta.
Vidio je moderni svijet kao dehumanizovan. Tradicionalizam je za njega bio način da se očuva ljudska priroda i duhovnost.
U savremenom kontekstu, ovi zaključci i dalje izazivaju interesovanje i rasprave. Dok neki vide tradicionalizam kao put ka obnovi vrijednosti, drugi ga kritikuju zbog potencijalne regresije.
Dakle, dok se mreže šire i povezuju nas na globalnom nivou, na drugom, duhovnom suštinskom nivou ljudskog bića, postajemo otuđene i udaljene jedinke.
Postajemo bolesni od individualnosti I svoga Ja.
Bez obzira na stav, Evolina “Pobuna protiv modernog svijeta” ostaje važan tekst za razumijevanje ovih tema.
