Noć vještica: Nestanak tradicionalnih vrijednosti pod plaštom urbane kulture

Piše Jadranka Berić, sociolog

Koliko i kako nam Noć vještica transformiše kolektivni identitet?

U savremenom društvu, granice između tradicije i moderne kulture često se brišu, a Noć vještica postaje simbol transformacije kolektivnog identiteta.

Ovaj praznik, koji je nekada bio duboko ukorijenjen u keltskoj kulturi i vjerovanjima o svijetu mrtvih, danas se preoblikovao u komercijalizovanu manifestaciju koja se proslavlja širom svijeta, uključujući i Republiku Srpsku.

Iako se kostimirane zabave, dekoracije i potrage za slatkišima čine kao bezazleni oblici uživanja, postavlja se ključno pitanje: Šta se zapravo gubi u ovoj tranziciji?

U sociološkom smislu, urbana kultura donosi sa sobom nove vrijednosti, norme i identitete, ali često na račun tradicionalnih vrijednosti. Noć vještica, nekada prožeta duhovnim značenjem, sada je često svedena na površne rituale i potrošačke aktivnosti.

Tradicionalne vrijednosti, kao što su poštovanje predaka, zajedništvo i autentičnost, polako nestaju dok se fokus prebacuje na zabavu i komercijalizaciju.

Ova promjena donosi sa sobom određene prednosti, ali i ozbiljne posljedice koje zaslužuju kritičko razmatranje. Iako urbana kultura može podsticati kreativnost, važno je zapitati se da li je izražavanje kroz kostime i dekoracije zaista autentičan način povezivanja sa kulturom.

Umjesto da se slavi zajedništvo, često se naglašava individualizam, što može dovesti do površnog poimanja zajedničkih vrijednosti. Globalizacija omogućava miješanje običaja pa se postavlja pitanje da li je ova interkulturalna razmjena zaista korisna ili samo način da se strani običaji nameću bez kritičkog preispitivanja.

Noć vještica u Republici Srpskoj može postati prilika za upoznavanje s novim običajima, ali istovremeno može dovesti do erozije lokalne tradicije i identiteta.

Kada se tradicija pretvara u potrošački spektakl njena suštinska vrijednost se gubi.

Šta ostaje od običaja kada se oni svode na prazne forme bez dubljeg značenja?

Ova dehumanizacija može dovesti do gubitka kulturnog identiteta i zajedničkog nasljeđa, ostavljajući generacije bez povezanosti s vlastitim korijenima. Praznici poput Noći vještica postaju prilike za profit, gdje se tradicija sve više percipira kao prilika za prodaju. Ova komercijalizacija može izazvati površno razumijevanje običaja, gdje se ključne vrijednosti svode na potrošački mentalitet.

Umjesto da se slavi zajedništvo i duhovne vrijednosti, fokus se prebacuje na materijalističke aspekte. Uvođenje običaja kao što je Noć vještica, bez adekvatnog razumijevanja i prihvatanja lokalnog konteksta, može stvoriti osjećaj estradizacije kulture.

Kada se ovakvi običaji naglo nameću dolazi do otpora i nezadovoljstva među onima koji vide opasnost od gubitka sopstvenih tradicija. Ova situacija dovodi do povećanja tenzija unutar zajednice, gdje se jedni osjećaju isključeno i marginalizovano, dok drugi uživaju u novim običajima.

Ovakve podjele stvaraju polarizaciju i smanjuju toleranciju među ljudima, čime se dodatno slabe društvene veze. Dok Noć vještica može izgledati kao prilika za zabavu i kreativnost, važno je kritički razmotriti njene posljedice na lokalnu kulturu i identitet.

Hipoteza koja se može postaviti jeste da, iako urbana kultura može obogatiti naše iskustvo, ona takođe nosi rizik od erozije tradicionalnih vrijednosti.

U tom smislu, ključno je pronaći ravnotežu između očuvanja tradicije i prihvatanja modernih uticaja, kako bismo stvorili društvo koje poštuje svoje korijene, ali i svjesno se suočava s izazovima savremenog svijeta.