Politička pismenost mladih u BiH na nezavidnom nivou

Da politička pismenost mladih u Bosni i Hercegovini nije na zadovoljavajućem nivou, više je nego jasno, čak i nakon površnog uvida u istraživanje koje je proveo Institut za razvoj mladih Kult.

Ni prethodna slična istraživanja rađena prije deset, odnosno pet godina nisu dala bolje rezultate. Ono što svakako vrijedi analizirati su odgovori i stavovi mladih u BiH jer “na njima svijet ostaje”.

Kako trenutno vide stanje u zemlji?

Za vladavinu prava u BiH gotovo trećina mladih smatra da je ni dobra ni loša (33,2%). Vladavinu prava prilično lošom ili izuzetno lošom percipira 46,5% mladih u BiH. Pozitivnu ocjenu prema vladavini prava u BiH daje 13,6% mladih (ocjenjuju je prilično ili iznimno dobrom), piše Večernji list.

Kada je riječ o ljudskim pravima u BiH, trećina mladih ispitanika (34,2%) ocijenila je stanje ni dobrim ni lošim. Stanje ljudskih prava u našoj zemlji prilično dobrim smatra 23,2% mladih, dok ga 3,2% ocjenjuje izuzetno dobrim. Četvrtina mladih (25,2%) stanje ljudskih prava ocjenjuje prilično lošim, dok ga 12,2% ispitanika ocjenjuje izuzetno lošim.

Trećina mladih (32,1%) smatra da je ekonomsko blagostanje građana u BiH ni dobro ni loše. Negativnim (prilično lošim) ocjenjuje ga 52,1% mladih, dok ekonomski položaj pozitivno ocjenjuje 11,2% mladih. Gotovo polovina mladih (49,8%) mogućnost zapošljivosti u BiH smatra prilično ili izuzetno lošom.

Trećina ih zaposlenost doživljava kao ni dobru ni lošu (31,5%), dok ih 16% zaposlenost u BiH percipira pozitivno.

Osjećaj sigurnosti bitan je društveni faktor te sigurnost pozitivnom doživljava 27,5% mladih. Neodlučan stav o sigurnosti ima 35% mladih, dok ih 36,1% smatra da je sigurnost u BiH prilično ili izuzetno loša.

Donekle slične ocjene mladi imaju i za faktor međunacionalnog razumijevanja. Odnosno, 37,9% mladih smatra da je ova vrsta razumijevanja među građanima prilično ili izuzetno loša. Trećina (32,7%) ih nema jasan stav o ovom pitanju, dok svaka četvrta mlada osoba (23,5%) međunacionalno razumijevanje u BiH doživljava pozitivno.

Većina mladih je za ulazak BiH u EU

Kada se gleda ukupan uzorak, najviše mladih u BiH želi ulazak BiH u Evropsku uniju. Gotovo dvije od pet mladih osoba u potpunosti se slažu s ovom konstatacijom (38,5%). Da BiH treba biti dio EU-a, djelimično se slaže 26,9% mladih. Svaka deseta mlada osoba u potpunosti se ne slaže s tim da BiH treba biti članica EU-a, dok se 6,3% mladih djelimično ne slaže s članstvom BiH u EU.

Uočene su određene razlike u stavovima mladih kada se gleda entitet u kojem žive. Naime, u Federaciji BiH svaka deveta mlada osoba (11,3%) ne slaže se s tim da BiH treba biti članica EU-a. Pozitivan stav prema članstvu BiH u EU imaju tri od četiri mlade osobe, odnosno njih 73,3%. U Republici Srpskoj 28,6% mladih ne slaže se s tim da BiH treba biti članica EU-a, dok se polovina mladih, 49,3%, slaže s tim da BiH postane članica EU-a.

Da BiH treba biti članica NATO-a, smatra 52,6% mladih u BiH, dok ih 12,3% nema jasno formiran stav o ovoj temi. Članstvo BiH u NATO-u ne podržava 27% mladih.

Kada govorimo o starosnim razlikama, primjetan je blagi trend da unutar skupine onih koji ne podržavaju članstvo u NATO-u više ima mladih iz starijih starosnih skupina (20 – 24 i 25 – 30 godina). U skupini mladih koji podržavaju članstvo u NATO-u ovakav trend nije uočen, podrška je ravnomjerno raspoređena među dobnim skupinama.

Za kojeg političara znaju

Kada govorimo o uzorku mladih koji žive u Federaciji BiH, trendovi po pitanju članstva u NATO-u vrlo su slični trendovima glede članstva u EU. Naime, svaka deseta mlada osoba (9,5%) ne slaže se s tim da BiH treba biti članica NATO-a. Podršku članstvu BiH u NATO-u daje 68,6% mladih koji žive u FBiH.

Znatno drugačiji stavovi su mladih koji žive u Republici Srpskoj. Stavovi prema članstvu BiH u NATO-u su znatno negativniji u odnosu na stavove prema članstvu u EU. Gotovo dvije trećine mladih iz RS-a (63,7%) ne slaže se da BiH bude članica NATO-a, dok svaka peta mlada osoba (18,3%) pruža podršku članstvu BiH u NATO-u.

A kada je o samoj političkoj pismenosti riječ, prema podacima iz ankete, većina ispitanika (81,5%) tačno identifikuje Ustav BiH kao najviši pravnopolitički dokument države BiH. Ovo pokazuje solidno razumijevanje ključnog pravnog okvira države među mladima.

Zanimljivo je primijetiti da postoji značajan postotak ispitanika (10,7%) koji Dejtonski mirovni sporazum smatraju najvišim pravnim dokumentom. Ovaj odgovor je češći među ispitanicima iz izvangradskih sredina (60,5%) u poređenju sa gradskim (39,5%). Manji broj ispitanika (3,5%) ne zna odgovor na ovo pitanje, a najviši postotak ovih odgovora dolazi od mlađih ispitanika (15 – 19 godina) sa 6,2%. Ovaj odgovor je gotovo jednako zastupljen među ispitanicima iz gradskih (48,6%) i izvangradskih (51,4%) sredina.

Prema podacima iz ankete, većina ispitanika, njih čak 89,7%, tačno identifikuje sastav Bosne i Hercegovine, koja se sastoji od entiteta Federacije BiH, Republike Srpske te Distrikta Brčko. Zanimljivo je da 4,7% ispitanika smatra kako se BiH sastoji samo od entiteta, odnosno Republike Srpske i Federacije BiH, dok manji postotak od 3,9% navodi netačnu tvrdnju da su sastavni dijelovi BiH kantoni, Federacija BiH, Republika Srpska i tzv. Herceg Bosna. Ovi rezultati mogu ukazivati na konfuziju ili nedostatak informacija o tačnoj administrativnoj podjeli države.

Analizirajući podatke o poznavanju trenutnog predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH među mladima, uočava se da je Borjana Krišto prepoznata kao aktuelna predsjedavajuća kod 38% ispitanika, što ukazuje na relativno dobar nivo informisanosti o aktuelnim političkim osobama. Međutim, značajan broj ispitanika (34%) nije znao odgovor na ovo pitanje, što ukazuje na potrebu za poboljšanjem političke pismenosti među mladima.

Analiza ankete pokazuje da 42,8% ispitanika zna tačan odgovor – da je Nermin Nikšić trenutni premijer FBiH. Međutim, značajan dio ispitanika (32,8%) nije znao odgovor na ovo pitanje. Manji postotak ispitanika je naveo Elmedina Konakovića (11,2%) i Fadila Novalića (11,5%) kao aktuelne premijere, dok je 1,7% njih navelo da ne želi odgovoriti.

U anketi je većina ispitanika (36%) tačno identifikovala Radovana Viškovića kao trenutnog premijera Republike Srpske. Milorad Dodik, koji nije premijer, bio je pogrešan odgovor kod 28% ispitanika. Oko 19% ispitanika navelo je Željku Cvijanović, dok je 15% odgovorilo da ne zna ko je premijer.

Tokom prikupljanja podataka anketari, koji su takođe mladi, anketirali su ukupno 1.069 mladih osoba u starosti od 15 do 30 godina iz cijele BiH.