21.11.2024
Društvo

Koliko se zarađuje na ženama? Potrošačko društvo i rodne nejednakosti

Savremeno potrošačko društvo zarađuje ogromne sume novca na ženama, ciljajući ih putem sofisticiranih marketinških strategija i plasirajući proizvode koji su često skuplji od sličnih muških varijanti. Ova praksa nije samo ekonomsko eksploatisanje, već duboko ukorijenjeni problem rodne nejednakosti.

Marketing industrija koristi sve moguće alate kako bi targetirala žene, od reklama koje glorifikuju određene standarde ljepote do proizvoda koji su dizajnirani da izazovu osjećaj neophodnosti. Ovaj oblik manipulacije stvara konstantan pritisak na žene da troše više kako bi se uklopile u nametnute društvene standarde. Nije rijetkost da proizvodi namijenjeni ženama budu skuplji od identičnih muških proizvoda, fenomen poznat kao “roze porez”.

Ova ekonomska eksploatacija žena ima korijene u teorijama socijalne stratifikacije. Već su teoretičari poput Pierre Bourdieu-a i njegove teorije o kulturnom kapitalu ukazali na to kako društvo perpetuira nejednakosti kroz razne oblike kapitala. U ovom slučaju, ekonomski kapital se akumulira putem rodnih nejednakosti, gdje su žene često primorane da troše više zbog kulturnih očekivanja i normi.

Žene su neprestano bombardovane porukama koje ih navode da vjeruju kako im je potrebno više proizvoda i usluga kako bi bile prihvaćene i uspješne. Ovaj konstantan ciklus nejednakosti i potrošnje samo dodatno produbljuje jaz između polova.

Napredak koji smo postigli kao civilizacija, na polju tehnologije i društvenih prava, paradoksalno koegzistira s ovim oblikom modernog ropstva. Naša opsesija konzumerizmom i profitom ne samo da produbljuje rodne nejednakosti, već i otkriva licemjerje našeg društva koje se deklarativno zalaže za jednakost. Ako se ponosimo napretkom, kako možemo opravdati sistem koji tako otvoreno eksploatiše polovinu populacije?

Realnost je da mnoge kompanije zarađuju na rodnoj nejednakosti, a naš neuspjeh da se suočimo s ovom praksom pokazuje koliko smo daleko od istinske ravnopravnosti. S jedne strane, slavimo emancipaciju i jednakost, dok s druge strane tolerišemo i čak podržavamo ekonomske modele koji iskorištavaju rodne razlike.