Dobro čuvane rimske tajne: Poznato kako su gradili kultne građevine koje stoje i danas

Arheolozi u Pompejima otkrili su drevno gradilište koje baca svjetlo na građevinske tehnike koje su koristili Rimljani za izgradnju kultnih građevina poput Koloseja i Panteona, saopštilo je u ponedjeljak, 25. marta, italijansko Ministarstvo kulture.

Izučavajući nalazište arheolozi su otkrili jednu od najvećih tajni starih Rimljana – kako su gradili svoje čuvene građevine koje i danas stoje.

Gradilište je bilo otvoreno vjerovatno sve dok vulkan Vezuv nije eruptirao 79. godine, uništivši Pompeje, navodi se u saopštenju Ministarstva.

Arheolozi su pronašli alate za rad, naslagane crijepove, opeke od sedre i gomile vapna i kamenja korištenih za zidanje.

Rimljani su imali originalnu tehniku za proizvodnju cementa, navelo je Ministarstvo, predstavljajući nalaze arheologa koji su radili s istraživačima sa Masačusets Institut of Tehnolodži.

Na nalazištu Pompeja, otkrivenog tek u 16. vijeku, bujaju arheološke aktivnosti usmjerene na zaustavljanje godina propadanja i zanemarivanja.

Čini se da je beton napravljen “vrućim miješanjem”, pri čemu se živo vapno prvo miješalo s vulkanskim pepelom, uz dodavanje vode neposredno prije podizanja zidova.

To je značilo da je tokom gradnje zidova mješavina vapna, pepela i kamenja bila još uvijek vruća zbog toplotne reakcije što je pomoglo bržem sušenju, skraćujući vrijeme izgradnje strukture.

Gabriel Zuhtriegel, direktor nalazišta u Pompejima, rekao je da nam najnovije otkriće “pomaže da razumijemo mnoge aspekte velikog Rimskog Carstva, ne samo korištenje betona”.

Bez betona ne bismo imali ni Koloseum, ni Panteon, ni Herakaline terme, rekao je.

Arheolozi su takođe pronašli posude za čuvanje amfora koje su se koristile za “gašenje” vapna koje se koristilo za žbukanje, kao i za pohranu drugog alata, od olovnih utega koji su se koristili za podizanje savršeno okomitog zida, do željeznih motika za obradu vapna

Izvor: Zimo dnevnik